Intervjui

NAJBOGATIJIM GOSTIMA NA SVIJETU NEMAMO ŠTO DATI JESTI Intervju s Aldinom Dugonjićem

halal-food-in-hotel-tourist-57-1416855715

Piše: Tanja Šimundić Bendić

I dan danas u turističkom sektoru neki postavljaju pitanje zbog čega je prije nekoliko godina jedan omanski sultan ljepote Dubrovnika, radije od šetnje po gradu promatrao sa svoje superluksuzne jahte. I zbog čega je marokanska princeza Meryjem tako brzo napustila jedan hvarski hotel, u koji je dovela svoju pozamašnu svitu. Službenih odgovora nema, ali zato se neslužbeni vrte oko jedne činjenice, nepostojanja ugostiteljskih objekata prilagođenih halal gostu. Preciznije rečeno onom turistu, uglavnom jako visoke platežne moći, koji se u svom svakodnevnom životu strogo pridržava odrednica islamske vjeroispovijesti.

Ukoliko se nešto brzinski do sezone ne promijeni, takvi će i ove godine, nažalost, na području Splitsko-dalmatinske županije ostati gladni. Ni u jednom Hvaru koji ima svu silu razvikanih restorana, ni na otocima, pa ni u dalmatinskoj metropoli,  ugostiteljske ponude za njih nema. I onaj jedini, splitski Kebab meze bar, iznimno popularan i među halal turistima i domaćima, svoja je vrata zatvorio koncem lanjske turističke sezone.

-Ne radimo više iako nas ljudi i nadalje zovu. Posebice kada u grad dođu halal gosti. Prosječno gledano, u sezoni smo bilježili 70 posto gostiju s halal tržišta. Van sezone im je broj padao na  10-20 posto. Mahom su to bili halal turisti s područja Francuske i Malezije, UK i Arapskih zemalja. Šteta je da takvih objekata podno Marjana nema. To se vidi i po činjenici da ljudi ostanu začuđeni kad im kažemo kako nemaju gdje pojesti halal hranu – kaže Tanja Ozyjurt, uz supruga Onat ÖzYURTA vlasnica splitskog ugaslog bara s turskom hranom.

Što se dakle dogodilo zatvaranjem ovog lokala? Površno gledano to da ako gosti žele konzumirati halal, iz Splita moraju otići u Dubrovnik ili Zadar. Dublje promatrano, Dalmacija, a s njom i Split, Hvar, Šolta imaju veliki turistički propust, baziran na činjenici da u ovom momentu nemaju apsolutni nikakav upliv u halal turizam. Koji na godišnjoj razini već teži 150 milijardi dolara.

-Prije sedam godina halal turizam je u svjetskoj turističkoj ponudi sudjelovao s devet posto, s vrijednošću od oko 90 milijardi dolara. Najnovije brojke pokazuju skok na 150 milijardi dolara. To ukazuje na činjenicu kako je tržište Arapskog svijeta najviše rastuće na planeti. Štoviše čak se očekuje kako će za deset godina preteći Zapad. To su gosti koji imaju novaca, volje potrošiti, dolaze u većim grupama, obiteljskom društvu,  i u prosjeku troše 500 dolara više od europskih gostiju. S pozamašnim budžetom koji im dozvoljava da u razdobljima njihovih najvećih vrućina, bježe u ugodnije krajeve. Oni su već dobri znalci Londona i Pariza, ali zato im je Hrvatska nešto posve novo. Nedostaje li halal objekata u Dalmaciji, Splitu? Da. I to drastično. I halal smještajnih i ugostiteljskih objekata, i barem deset hotela takvog tipa na obali – kaže bacc.san.ing. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, koji djeluje pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj.

O kakvim se mogućnostima radi pokazuje i podatak da je u Zagrebu, koji se svoje resurse prilagodio halal gostima, broj noćenja takvih turista skočio za šest posto. Oni koji promatraju gospodarska kretanja, uočili su i popriličan porast broja arapskih investicija na području susjedne BiH. Riječ je i o ljudima koji svoje radijuse kretanja šire i na našu obalu. A s obzirom da će im broj porasti, između ostalog i zbog  uvođenja dnevne avionske linije na relaciji Zagreb – Dubai od 1.lipnja ove godine, i amaterima postaje jasno da halal niša nudi velike mogućnosti na obostranu korist.

-Halal friendly destinacije za sada imamo u 16 hrvatskih hotela, šest restorana, jednom zagrebačkom cateringu, dvije putničke agencije, jednoj školi, i dvjema toplicama. Još uvijek malo s obzirom na mogućnosti, i naravno trendove koji vladaju u drugim zemljama. Neke su profilirale čitav niz usluga za halal tržište. U Turskoj već postoje halal cruiseri i putovanja na kojima se isključivo nude halal i košer hrana. To je hit. Naravno da bi i Hrvatska mogla imati što veći udio u tom pozamašnom turističkom kolaču. Upravo zato halal usluga treba biti nazočna u većoj količini na našoj obali, pa itekako pozdravljamo otvaranje takve usluge u hotelima u Biogradu i Crikvenici – kaže Dugonjić.

Hrvatska nije turistima privlačna samo zbog odlične klime, lijepe obale, kristalno čistog mora. Halal turisti ovdje rado dolaze i zbog medicinskih tretmana, praćenih i za njih prilično jeftinijom uslugom. Već je poznata činjenica da u splitski Centra za naturopatiju i kiropraktiku, na tretman kod uglednog američkog liječnika, redovno stižu gosti iz Kuvajta, Emirata. Tu su i brojni Libijci, potvrđuje i Dugonjić, koji već nekoliko godina dolaze  kod zagrebačkog okuliste dr.Gabrića.

-Možda nam nedostaje ugostiteljskih objekata, ali zato se možemo ponositi činjenicom da takvog gosta na policama naših  trgovačkih centara čeka oko tri tisuće halal proizvoda. Broj im raste, jer su se u njihovu proizvodnju uključile brojne domaće tvrtke – kaže Dugonjić.

A da je to itekako važno halal konzumentima svjedoči nam i primjer Onat Ozyurta, koji se zbog Splićanke Tanje iz Istanbula prije nekoliko godina preselio u Split. S obzirom da se u svakodnevnom životu strogo pridržava halal principa, zanimljivo je kako prilikom svakog kupovanja namirnica pomno pregledava sve što piše na etiketama. Osim piletine koju može redovito naći na policama trgovačkih centara, s ostalim vrstama mesa postoji problem. Crveno se meso, recimo, ne može naći. Konzumira također i ribu, te vege prehranu.

-Ima priličan problem,  da, apsolutno je problem. Praktički vani on nema što za pojesti. Čak je i u pekarama dosta toga pripremljeno sa svinjskom mašću. Tako je i s kolačima i tortama. Evo primjerice želatina, koja je sastavni dio mnogih slatkiša,  najčešće je dobivena iz svinjske kože. Za mog supruga to je problem, isto kao i za halal goste. Ljudi misle da se s  halalom  izbjegavaju samo alkohol i svinjetina. Stvar je puno  kompleksnija – navela nam je njegova supruga Tanja.

Mogućnosti ipak daje 40-ak proizvođača diljem zemlje, koji participiraju u proizvodnji halal proizvoda po halal normama i strogoj proceduri. Riječ je o  podgrani privrede na koju treba optimistično gledati i zbog još jedne posebnosti:

-Halal tržište prehrambene industrije procjenjuje se na više od 600 milijardi američkih dolara. A u narednih nekoliko godina predviđen je rast od čak 40 posto. U islamskim zemljama drastično nedostaje mesa uzgojenog iz vlastitih resursa. A s druge strane Hrvatska ima Zagoru, Liku, Slavoniju… Da budem precizniji, već smo u razgovorima za izvoz mesa u Tursku, priređenog po halal postupku. Štoviše uskoro očekujemo dolazak njihovih prehrambenih inspektora. Ne moram ni objašnjavati kolike tu mogućnosti imamo – kaže Aldin Dugonjić.

Certifikat:

Za dobivanje halal certifikat iz apartmana ili sobe  moraju biti maknute slike s licima ljudi, dozvoljene su samo pejzažne. Označava se JI, smjer prema Kibli, kojoj se muslimani okreću tijekom molitve. Soba mora imati i serdžadu ili prostirku za molitvu, tesbih – brojanicu, te vaktiju ili raspored dnevnih molitvi. U mini baru ni na cjeniku ne smije biti alkohol, a u sobi mora stajati Kuran. Hrana, kaže Dugonjić, mora proći proces kros-kontaminacije, kojim se sprječava miješanje određenih namirnica, tijekom klanja, skladištenja, priprave, kuhanja. Na halal jelovniku nema svinjskog i magarećeg mesa, žaba, nekih puževa, veprovine, jela s dodatkom vina…

U brojkama:

Prema podacima splitske TZ u 2016-oj godini zabilježeno je 2214 dolazaka, te 6954 noćenja gostiju s područja Arapskih zemalja (Maroko, Tunis, Jordan, Katar, Kuvajt,Oman, Arapski emirati i ostale afričke zemlje. U 2015. godini bilo je 1854 dolazaka, te 5919 noćenja.

Izvor:  Preneseno iz Slobodne Dalmacije