Sisčanke su napisale 80-ak recepata i objedinile ih u knjizi prve domaće halal kuharice

Zabranjeno je meso svih mesoždera, kao i žabe te krokodili, sve otrovne i opasne morske životinje pa bi haram bili i neki omiljeni sastojci sushija

Sultanovi prepečenci, seoski smotuljci, crvena infuzija, zelena snaga, fildžan burek, turska uspomena, Alma – kraljica noći... To su samo neki od osamdesetak recepata koji se odnedavno mogu pronaći u prvoj hrvatskoj halal kuharici.

Kuharica “Iz Nahline halal kuhinje” dolazi iz Siska, napisalo ju je dvadesetak djevojaka, Siščanki, članica Vijeća žena Medžlisa islamske zajednice Sisak “Nahla”. A riječ “nahla” u prijevodu s arapskog znači pčela, koja je sinonim za trud, kreativnost, harmoniju, sklad i zdravlje. Upravo tim bi se riječima mogla opisati i halal kuhinja, kažu nam simpatične Siščanke koje su 200-tinjak stranica “tešku” knjigu stvarale nekoliko godina.

– S obzirom na to da takvu vrstu hrane pripremamo u našim domovima te su takvu vrstu hrane pripremale i naše majke i bake, osjetile smo potrebu za jednom ovakvom kuharicom. Smatrale smo da bi to bio odličan poklon društvu u kojem je ovakav oblik prehrane sve češći zbog toga što je halal hrana prepoznata kao hrana koja je zdrava i ispravna – kazuje nam jedna od autorica i članica Nahle Nermina Hafizović.

S njom se slaže i jedna od urednica knjige, prof. Zrinka Hafizović. – Jedan od glavnih razloga upuštanja u ovaj projekt bilo je podizanje svijesti o dobrobiti halal prehrane. Mi prijateljice primijetile smo da, kad razgovaramo o receptima, često spominjemo i dodatne pogodnosti koje je to naše kuhanje proizvelo. Odlučile smo da to ne zadržimo samo unutar naše zajednice, nego tu spoznaju prenesemo svima – ističe prof. Hafizović, također članica Nahle.

I doista, kako se sve više pazi na zdravu hranu, tako je i halal hrana sve prisutnija. Stručnjaci je preporučuju svima upravo zbog njenih zdravih i raznovrsnih sastojaka. – Halal prehrana po svojim načelima u punoj je suglasnosti sa suvremenim principima pravilne prehrane, a to je jesti često, umjereno i raznovrsno. Nekako smo htjeli da nas ova kuharica potakne da jedemo često i raznovrsno, a na nama samima je da to bude umjereno – ističe Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kuhinje, koji je i izdavač sisačke kuharice.

Halal kuhinja već je dugo prisutna na ovim područjima, no često se ona poistovjećuje s tradicionalnom hranom iz susjedne nam Bosne i Hercegovine. Autorice ističu da je halal hrana puno više od same te tradicionalne kuhinje iako su tradicijska jela zbog svoje popularnosti najčešća u tom kontekstu. No među receptima u kuharici su, uz popularne i neizbježne baklave, zeljanice i bureke, i sastojci netipični za ovo područje, primjerice ananas u “svježem zajutarku” ili banane u čokobananama. Jer, sve je to halal prehrana koja inače podrazumijeva i danas popularno pravilo kod ekohrane – od uzgoja do stola. Kod halal hrane to znači da je važno i kako i čime se životinja hrani, u kakvim je uvjetima uzgajana, kako se prema njoj odnosi tijekom uzgoja ili rasta, kako se životinja ubije ili žrtvuje i na kraju sam način konzumacije.

Danas čitava jedna grana nutricionističke znanosti o tome govori, a halal se pak s nutricionistima u svemu može složiti.

– Halal hrana je hrana koja je dozvoljena za konzumaciju prema zahtjevima halal standarda. Obuhvaća sve vrste prehrane na svijetu u skladu s tim. Najčešće to podrazumijeva zabranu korištenja svinjetine i alkohola, kao i ptica grabljivica, mazgi i domaće magaradi, GMO hrane, krvi itd. – objašnjava Aldin Dugonjić. No zabranjeno je, recimo, i meso svih mesoždera pa bi tako psi kao hrana, što se jede u Kini, bili haram, što znači zabranjeno i suprotno od halal. Zabranjeni su kao hrana i žabe te krokodili, sve otrovne i opasne morske životinje pa bi haram bili i neki omiljeni sastojci sushija.
No sve što se smije koristiti zajamčeno je zdravo, što je prednost halal kuhinje, koju onda cijene i nemuslimani. A upravo oni koji nisu upoznati s bogatstvom halal kuhinje i njenom raznolikošću ostanu iznenađeni šarolikošću recepata u ovoj knjizi, što omogućava i njenu praktičnu primjenu u svim domovima bez obzira na to vole li slatko, što je odlika bosanske kuhinje, slano ili pak i egzotično, mediteransko, orijentalno...
Tradicija je u ovoj knjizi modernizirana kako bi se halal hrana približila i nemuslimanima. Jer, kao što je u recenziji knjige napisao chef Goran Raguž, “jedini način stvarnog čuvanja tradicije jest njeno stalno moderniziranje”.

– Recepture su primjerenije kuhanju u vremenu kada ne treba pristaviti japrak ujutro u šest sati da bi bio gotov kad dajdža u 16 sati dođe s posla – dodaje Raguž. No autorice ističu kako su ih upravo te uspomene na dugotrajno pripremanje japraka (sarme umotane u listove vinove loze) i sličnih jela u njihovim obiteljima navele da napišu kuharicu. Jer to je dio njihove tradicije u ovom gradu u koji su muslimani se iz Bosne naseljavali nakon 2. svjetskog rata, najčešće kao radnici u sisačkoj Željezari. Sa sobom su donijeli i svoju kuhinju koja se proširila i izvan bošnjačkih obitelji. No, kako se razvijao halal u Hrvatskoj, preko Centra za certificiranje pa tako sada u našim trgovačkim centrima više od 3500 proizvoda nosi i oznaku halal kvalitete, tako su i prijatelji autorica kuhinje, nemuslimani, sve više počeli postavljati pitanja o halalu.

– Naši prijatelji prepoznaju halal kuhinju kao zdravu kuhinju, ali isto tako im i mi ističemo to. Kad nam dolaze u goste, imaju priliku probati i okusiti jela halal kuhinje te ostanu oduševljeni. Uvide kako jela mogu biti ukusna i bez nekih, recimo, umjetnih i štetnih aditiva, kojih danas ima u mnogim proizvodima. Oznaka halal certifikata na nekom proizvodu jamstvo je da tu toga nema – govori Azra Mulabdić, još jedna od urednica ove prve hrvatske halal kuharice.

Halal certifikat može pomoći i kod izbjegavanja nekih “začkoljica” koje proizvođači znaju stavljati pred građane. Tako je, primjerice, sastojak jednog od recepata, kolača „Alma – kraljica noći“, i vanilin šećer. Ako je na kupljenom vanilin šećeru oznaka halal proizvoda, to znači da je korištena prava vanilija, a ne jeftiniji ekstrakt koji nije halal jer se dobiva uz pomoć alkohola. Tu halal oznaka jamči kvalitetu. I u Hrvatskoj halal certifikati počinju dobivati sve veću važnost, i zbog turizma, ali i zbog izvoza na bogata arapska tržišta.
Kako se ističe u Centru za certificiranje halal kvalitete, koji djeluje u sklopu Islamskog centra u Zagrebu, svjetsko je halal tržište posljednjih godina raslo 40 posto te se procjenjuje na 635 milijardi dolara. Uz klasična arapska tržišta, potrošnja halal hrane sve je veća u europskim zemljama, naročito u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Procjenjuje se da je vrijednost halal tržišta u Europskoj uniji 66 milijardi dolara. Stoga i ne čudi i veliki interes za sisačku halal kuharicu.

– U nepunih desetak dana od izdavanja razgrabljeno je već nekoliko stotina primjeraka kuharice. A prvi primjerci kuharice već su u Kuvajtu i Kataru. Budući da nam se bliži mjesec ramazan kada se senzibilnije biraju namirnice za pripremu iftara i sehura, već dobivamo upite iz BiH kada će i njima knjiga biti dostavljena – kaže urednica Ilvana Crnkić.

 Autor: Danijel Prerad Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/premium/siscanke-su-napisale-80-ak-recepata-i-objedinile-ih-u-knjizi-prve-domace-halal-kuharice-1246312 - m.vecernji.hr