Dugonjić: Opatija će biti halal centar svijeta

Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj govori o nastupajućem 'halal' kongresu.

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Od 2. do 4. studenog u Opatiji će se okupiti poduzetnici, svjetski proizvođači i stručnjaci, predstavnici vodećih svjetskih halal ustanova, pružatelji usluga, kupaca i distributera, akademske i istraživačke zajednice, veleposlanstva, državnih te drugih hrvatskih i inozemnih ustanova, s ciljem razmjene iskustava i predstavljanja Hrvatske i regije kao nove destinacije i primjene uspješnog modela halal norme.

Halal je termin koji se koristi za proizvode i usluge koji se smatraju dozvoljenim konzumirati po islamskom pravu.

Hrvatska će, nakon Singapura i Indije, biti domaćin trećeg kongresa "World Halal Day". Ovaj kongres o tržištu koje se procjenjuje na bilijun dolara, bit će održan pod pokroviteljstvom četiri hrvatska ministarstva i uz suradnju ukupno 35 institucija i 13 medijskih pokrovitelja.

Pitanje standardizacije halala

Na kongresu će, kaže Dugonjić, biti sagledani i problemi na halal tržištu, a oni idu od toga da se izdaju certifikati od neovlaštenih ustanova i institucija ili da se označavanje halala odvija samo deklarativno, pogotovo u zemljama EU-a. "Još uvijek postoji i problematika nepostojanja jedinstvenog halal standarda pa često zemlje uvoznici imaju nekakva svoja pravila, što često dovodi do devijacija na tržištu. Dakle, dolaze nam najznačajnije institucije koje se bave standardizacijom halala i koje su pokrenule određene inicijative".

Sudjelovanje su potvrdili predstavnici iz Turske, Singapura, Indije, Malezije, Kine, Južne Koreje, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara, Mauricijusa i drugih zemalja.

O značaju ovog kongresa za Hrvatsku i regiju te gospodarskim i drugim potencijalima halal tržišta, halal turizma te islamskog bankarstva i financija, o kojem će se upravo u Opatiji prvi puta raspravljati u Hrvatskoj, za Al Jazeeru govori Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj, koji je zajedno s Islamskom zajednicom organizator ovog događanja.

• Radi se o jednom od najznačajnijih i najvećih događaja u svijetu halala. Što će biti u fokusu okupljanja u Opatiji?

- Kroz ta tri dana očekujemo panel diskusije 40 vrhunskih stručnjaka iz područja halal tržišta, halal turizma i islamskog bankarstva i financija. Očekujemo 500 kvadratnih metara izložbenog prostora, gdje će gotovo 11 zemalja predstaviti svoje halal proizvode i usluge. Također očekujemo sastanke između svih zainteresiranih gospodarskih dionika iz preko 20 zemalja, koji će nas posjetiti u Opatiji, naravno vezano za gospodarstvo Republike Hrvatske, ali također i regije.

Ovaj događaj prati i jedan humanitarni projekat - to je udruga Naše društvo iz Opatije, a radi se o djeci s posebnim potrebama. Tako da je ovo događaj 'tri u jedan' i jedinstvena prilika za sve turističke i gospodarske dionike Hrvatske, regije i šire da prošire svoju poslovnu mrežu i da saznaju zadnje trendove na najvećem rastućem tržištu na svijetu.

• Radi se o iznimno živom, najbrže rastućem tržištu na kojem se stalno javljaju novi i jačaju neki prijašnji trendovi. Kojim će ciljevima biti okrenute rasprave i razgovori?

- Smisao kongresa jeste da analizira trendove na tom najvećem rastućem tržištu, da se sagleda koliko učešće ima Republika Hrvatska i koje su to aktivnosti koje bi trebalo poduzeti kako bismo mi napravili značajnije iskorake na tim tržištima jer mi još uvijek pojedinačno možemo procjenjivati koliko tvrtke ili naš turizam participira na tom tržištu, no još uvijek nemamo konkretne analize i dokaze.

Zato i dovodimo različite stručnjake iz različitih zemalja svijeta koji se ovom tematikom bave, kako bi oni na najbolji način to približili gospodarskim, tržišnim dionicima. Tako da ćemo prvi dan govoriti i raspravljati o halal tržištu - imamo različite govornike, imamo najveću istraživačku kuću DinarStandard čiji direktor dolazi i koji će prezentirati upravo zadnji Global Islamic Economy Report, gdje će pokazati jasne statistike vezane uz tržište.

Prvi dan također će održati prezentaciju škola Matija Gubec, koja je prva certificirana u Hrvatskoj i koja je jedan jedinstveni primjer u svijetu, kojim želimo svijetu pokazati kako mi to u Republici Hrvatskoj radimo i da preporučamo i drugima da to na taj najbolji način primjenjuju, dakle da pružaju halal hranu školskoj ustanovi, ali da za to postoji certifikat, odnosno potvrda ovlaštenog tijela.

Danas izbjeglice, sutra turisti

S prošlogodišnjim izbjegličkim valom, ističe Dugonjić, Europa je dobila više od milijun ljudi koji su konzumenti halal proizvoda i usluga.

"Osobno tvrdim da nakon njihove integracije u društvo, oni postaju turisti. To su sve jedinstvene prilike za naša tržišta ovdje da se približimo tim ljudima i da participiramo. I ono što smo zapravo pokazali kroz taj izbjeglički val, tu jednu humanost Republike Hrvatske. U razgovoru s različitim izbjeglicama, kada smo posjećivali kampove, uvijek su za Hrvatsku imali riječi hvale, da su ovdje dočekani kao ljudi i da Hrvatska ima humani pristup i sigurno čovjek koji to ovdje doživi nikada neće zaboraviti. I to je moguće u nekoj daljnjoj fazi, kroz turizam i gospodarstvo, iskoristiti jer svijet je toliko mali da nikad ne znamo gdje ćemo koga susresti, tko će nam biti od pomoći i kakav ćemo posao s nekim dalje moći razvijati".

• Teme drugog i trećeg dana su halal turizam i njegov potencijal te islamsko bankarstvo i financije. Na koji način ćete ove teme predstaviti i približiti onima koji možda nisu dovoljno informirani?

- Dolaze nam gospoda iz 'halal bookinga' koji je jedna nova platforma, a koja radi na promociji halal turizma. Zapravo radi klasično ono što radi 'booking', a ovo je samo 'halal booking' koji će prikazati vrijednost tržišta, pokazati s kojih tržišta najčešće dolaze gosti, šta traže, kako se najbolje prilagoditi takvom gostu.

Treći dan ćemo razgovarati i raspravljati po prvi put u Republici Hrvatskoj o islamskom bankarstvu i financijama. Dolaze nam određene banke koje će nam dati jedan pozitivan primjer kako je to moguće u Europi implementirati. Jer to ne znači da naše banke trebaju kompletno poslovati po islamskim financijama i bankarstvu, nego da mogu imati dio usluga - kao što hotel ili proizvodnja nudi dio usluga koje su halal, tako mogu i banke. I to s ciljem ulaska svježeg kapitala u Republiku Hrvatsku, ali isto tako i privlačenje novih investitora u Hrvatsku.

• Planirate li oblikovanje zaključaka i možda poruka akterima na tržištu, ali i državnim institucijama i svima koji bi u ovoj tematici mogli naći svoj interes?

- Na kraju kongresa izdat ćemo 'Opatijsku deklaraciju', gdje ćemo sumirati problematiku na halal tržištu, poduzete inicijative i dati neka naša razmišljanja i rješenja i tražiti ćemo usvajanje te deklaracije na različitim razinama jer smatramo da smo sa svojom pozicijom u Hrvatskoj i regiji - jer u regiji se primjenjuje isti halal standard - jedinstveni primjer u svijetu da je u jednoj regiji moguće primjenjivati halal standard. S tog aspekta tvrdim da Hrvatska i regija može puno više participirati na halal tržištu jer halal je definitivno postao globalni brend. Tu se, dakle, ne radi samo o muslimanima koji to konzumiraju, nego ga konzumiraju svi.

Halal je postao jedna dodatna kvaliteta, prepoznatljivost na tržištu i smatram da je potrebno ujedinjavati regiju pod određenim brendovima halala i imati značajnije iskorake na tržištu - jer nam se zna javljati problematika da nemamo dovoljno količina za velika tržišta. Mislim da je tu značajna prilika umrežavanja proizvodnje, ali isto tako i turizma. Naime, gosti koji dolaze sa Dalekog istoka većinom idu na tzv. balkansku rutu, znači posjećuju više zemalja i stvaranjem zajedničkog brenda i promoviranjem tržišta mogući su značajniji iskoraci. Poglavito ako uzmemo u obzir troškove promocije, puno je lakše kada imate više uključenih dionika .

Prijateljsko halal okružje

Komentirajući po mnogima uspješan model koji provodi Centar za certificiranje halala u Hrvatskoj, Dugonjić navodi da su vrlo jasno postavili kriterije i standarde koje su službeno i registrirali. No, temelj svemu je, kaže, postavljen još 1916., kada je islam u Hrvatskoj službeno prepoznat i od kada se mogla pravno i institucionalno razvijati cjelokupna priča Islamske zajednice, a kasnije i halala.

"Ta naša specifičnost da činimo u ovome društvu samo 1,5 posto, a da je halal toliko prepoznat i da se na taj način tome pristupa, definitivno izaziva pažnju. I ovaj naš brend koji imamo - Croatia halal friendly destination - pokazuje zanimanje različitih gospodarskih i turističkih dionika. Mi u Hrvatskoj ne možemo stvoriti kompletno halal okruženje, nego stvaramo to prijateljsko halal okruženje i na taj način se nudi još jedna dodatna usluga na tim tržištima".

• Radi se o tržištu od milijardu milijardi dolara i gostima koji imaju i žele potrošiti novac. Jesu li zemlje regije svjesne potencijala tog tržišta, ali i svojih potencijala da se time gospodarski okoriste?

- Tu se radi o gospodi koja, nažalost, još uvijek na ovim našim područjima ne dolazi značajno. Imamo trenutno trend rasta, najviše u Bosni i Hercegovini jer je BiH olakšala vizni režim prema određenim zemljama i vidimo veći dolazak tih gostiju.

Međutim, ne smijemo samo govoriti o muslimanskim zemljama. One nama možda jesu sada interesantne jer imamo jako slabu suradnju s tim zemljama, ali moramo pogledati i tržište EU-a, Rusije, Amerike, Australije jer na naš kongres dolaze gospoda od Australije do Amerike, što je ponovno pokazatelj da je halal tržište globalno.

• Priča s halal certificiranjem u Hrvatskoj je počela prije šest godina. Koliko se daleko odmaknulo, kakva je situacija sada i kako će se razvijati - razmišlja li se u Hrvatskoj o pitanjima koja ćete tematizirati na kongresu?

- U Hrvatskoj je zasigurno trend rasta halal certificiranja, kao što je i globalno. Mi smo službeno na to krenuli 2010. godine, mada je od 1991. Islamska zajednica u Hrvatskoj izdavala potvrde za potrebe izvoza mesa - nakon što je obavljeno halal klanje - za potrebe muslimanskih zemalja, a od 2010. je krenulo sustavno halal certificiranje, kako je danas prepoznato u svijetu. To je ta jedna mogućnost koja se nama otvara.

Trenutno u Hrvatskoj imamo 65 proizvođača, 15 hotela, 10 restorana i sedam turističkih agencija. Dakle, blizu smo brojci 100 i mi ćemo je zaokružiti ove godine, što se izvanredno podudara s obljetnicom 100 godina službenog priznanja islama u Hrvatskoj.

Ono što je važno za istaknuti je da se svake godine izdaje Islamica 500, knjiga koja sadrži trenutno 500 ljudi godišnje koji najviše utječu na razvoj islamske ekonomije u svijetu. Ove godine, kako smo zaprimili informaciju, moja malenkost je uvrštena u tu knjigu, što je pokazatelj da se Republiku Hrvatsku sve više zamjećuje i da postoji zainteresiranost za Hrvatsku. Sada je zapravo do nas koliko ćemo mi tu zainteresiranost i potencijale koje imamo iskoristiti.

Izvor: Al Jazeera